Iz kataloga Knjige riječi: Tanah, Biblija, Kuran u Hrvatskoj
KURAN:
Kur'an kontinuitet Božje objave / Osman Muftić

1   2   3   4   5   6  
[...]

Materijali za kaligrafsko pisanje

U najranijoj uporabi arapskog pisma pisalo se na koži, palminoj grani, kostima, krhotinama posuđa, a kasnije na pergamentu, papirusu i, naposljetku, na papiru. Neki autori (primjerice Girgi Zaidan) navode da su Arapi još u predislamskom razdoblju pisali i na platnu, a najpoznatija je tkanina bila egipatski kubasib. Isti izvori govore da je na papir upozoriou početku vladavine Abasovića njihov vezir Al-Fadl bin Jahija Al-Barmaki, navodeći da su ga Arapi preuzeli od Kineza nakon zauzeća Samarkanda. U islamskim je zemljama papir postao poznat krajem drugog stoljeća po hidžri. Zna se da najstarija knjiga pisana na papiru potječe iz godine 256./870. U četvrtom stoljeću nakon hidžre podignute su i prve tvornice papira u gotovo svim velikim gradovima, kao što su Bagdad, Damask i drugi. Arapi su tada bili gotovo isključivi proizvođači i dobavljači papira. Europljani su koristili papir proizveden u Siriji poznat pod nazivom „charta damascena”. Proizvodnja papira prenesena je potkraj srednjeg vijeka u Europu iz arapske Španjolske, gdje su Arapi imali tvornice u Šatibi, Valenciji i Toledu.

Pisaći pribor

Najvažniji dio pisaćeg pribora bio je tzv. divit, neka vrsta pernice spojene s tintarnicom, koja je mogla biti i odvojena od divita. Uz to je išlo još šesnaest dijelova pisaćeg pribora, i to: pero (prvotno izrađivano od stabljike trske), pernica, nož, perorez, tintarnica, lopatica za natapanje pamuka tintom, pjeskarnica za pijesak kojim se je posipao tek napisani tekst, posudica za štirku (ili druge vrste lijepaka), bušilica za papir, škripac (mengela) za papir da se ne smotava pri pisanju, podložak kao zaštitna krpica koja je odjeljivala pero od drugog pisaćeg pribora, brisač za brisanje pera od tinte, kapalo za nakapavanje vode u tintu, ravnalo, gladilica za poliranje zlatnom bojom pisanog teksta, glačalica za glačanje papira prije njegove uporabe i naposljetku brus od specijalne vrste kamena za brušenje noževa i peroreza.

[...]




Slika:
MUSHAF - Nekompletan tekst Kur’ana pisan sitnim, minijaturnim nashi pismom. Prvi i zadnji listovi su naknadno dopisani krupnijim pismom. Rukopis je u obliku osmerokuta. Upotrebljavan je kao amulet (hamajlija). Nošen je u futroli od svilene crne tkanine s pozlaćenim koncem. Povez je kožni. Unutrašnji dio korica je pozlaćen. Nema imena prepisivača, datum i mjesta prijepisa. Rukopis je nastao u 18. stoljeću.
Ima 189 listova veličine 4,2 - 4,5 x 4,1 - 4,4 cm

 

O IZLOŽBI UVODNIK TANAH BIBLIJA KUR'AN

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2006 | Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, HRVATSKA
Tel. 385 1 6164 111 Fax: 385 1 6164 186 | webmaster