Iz kataloga Knjige riječi: Tanah, Biblija, Kuran u Hrvatskoj
BIBLIJA:
Biblija - knjiga Riječi Božje / Adalbert Rebić

1   2   3   4   5   6  
[...] Riječ „biblija” dolazi od grčke riječi „ta biblia” što znači „sveščići”, „knjižice”, „knjige”. To je bila zbirka raznorodnih knjiga koje su vjernici rabili na liturgijskim sastancima. Iz njih su čitali Riječ Božju. Poslije je ta riječ bila latinizirana kao „biblia” i tako prešla u sve svjetske jezike. U stvari, Biblija je prava mala biblioteka raznorodnih knjiga: razvrstavamo ih u povijesne, proročke i mudrosne odnosno poučne knjige.
Drugi je naziv „Sveto pismo” ili jednostavno „Pismo”. Ovaj je naziv biblijski utemeljen: tako se u Novome zavjetu nazivaju spisi Staroga zavjeta (npr. Lk 4,21; Rim 1,2 i drugdje).
Biblija ili Sveto pismo dijeli se na dva velika dijela: Stari i Novi zavjet. Riječ „zavjet” zapravo treba shvatiti kao „savez”. Naš prijevod „zavjet” počiva na latinskom prijevodu koji je hebrejsku
riječ „berit” preveo riječju „testamentum”. Stari zavjet je Savez Boga s izraelskim ili židovskim narodom ili posebni odnos ljubavi i prijateljstva sa Židovima. Prema tomu to su knjige koje govore o Savezu Boga s Izraelcima.
Novi zavjet je novi oblik odnosa Boga i ljudi koji je – svojim životom, svojom smrću na križu i svojim uskrsnućem od mrtvih – ustanovio Isus Krist.
Židovska i kršćanska Biblija nemaju isti sadržaj. Biblija Staroga zavjeta ima samo židovske spise i pravilnije bismo je nazvali jednostavno „Židovska Biblija”. Ako uzmemo u ruke razne Biblije, u izdanjima katolika, protestanata ili Židova, primijetit ćemo da sadržaj ili raspored knjiga nije uvijek sasvim isti. Židovi ne priznaju „kanonskima” sve spise Staroga zavjeta koje u svome popisu starozavjetnih knjiga imaju katolici, nego samo one knjige koje je židovski „kanon” proglasio nadahnutima, svetima i za sve Židove obvezatnima.
Nastajanje biblijskih knjiga Staroga zavjeta i njihova redakcija trajala je gotovo jedno tisućljeće.
One su bile definitivno zaključene poslije pada Jeruzalema i razorenja Hrama godine 70. po Kr. Onda su židovski pismoznanci, članovi glasovite židovske akademije u Javniji, 90. godine po Kr., odredili da su „svete” knjige one knjige koje su bile napisane hebrejskim jezikom i čija je starost prema tomu zajamčena. Prema Talmudu (zbirka židovskih tumačenja Mojsijeva Zakona) to su one knjige koje je svetima smatrala već Velika sinagoga, osnovana za vrijeme Ezre u V. st. pr. Kr. i trajala do vremena Aleksandra Velikog potkraj IV. st. pr. Kr. Druge knjige nazvali su apokrifima (grč. potajne knjige, knjige sumnjiva podrijetla). [...]




Slika:
Iluminacija. Izvor: kat. br. 53

 

O IZLOŽBI UVODNIK TANAH BIBLIJA KUR'AN

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2006 | Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, HRVATSKA
Tel. 385 1 6164 111 Fax: 385 1 6164 186 | webmaster