ODRŽANA IZLOŽBA
POGLEDAJTE:
Katalog

Ove godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica slavi 400. obljetnicu svojega neprekidnoga postojanja i djelatnosti. Tim se povodom 22. veljače, na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga, glagoljski Misal po zakonu Rimskoga dvora, postavlja velika izložba Blago Nacionalne i sveučilišne knjižnice, na kojoj će biti izloženo 258 izložaka najvrjednijega dijela iz fonda četiriju Zbirka građe posebne vrste. Proslava teče u znaku glasovite krilatice žakna Broza Kolunića, koji je u svojem Kvarezimalu iz 1486. zabilježio: gdo knige počtue da e knigami počtovan.

 

Izložba je popraćena istoimenim katalogom, čiji su autori akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, koji su građu za izložbu odabrali i opisali, dok su kataložne zapise izradile mr. Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke, Tamara Ilić-Olujić i Charlotte Frank, povjesničarke umjetnosti i djelatnice u Grafičkoj zbirci, muzikologinja Tatjana Mihalić, voditeljica Zbirke muzikalija i audiomaterijala, mr. Mira Miletić-Drder, voditeljica Zbirke zemljopisnih karata i atlasa, Nikolina Gošljević, djelatnica u Zbirci zemljopisnih karata i atlasa, te klasični filolog mr. Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga. Grafike, karte i notnu građu kolegice su i opisale, svaka iz svojega područja.

 

Katalog sadržava uvodne tekstove akademika Radoslava Katičića o hrvatskom kulturnom prostoru i njegovoj književnosti, i mr. Ivana Kosića o pregledu povijesti najvrjednijega fonda u četirima zbirkama te pregled izložaka s opisima akademika Josipa Bratulića i Stjepana Damjanovića. Kataložni su zapisi urađeni prema pravilima knjižničarske struke, a kratke legende sadržavaju opis i kulturološko značenje samoga izloška. Na kraju je pridodano imensko kazalo.

 

Likovno je katalog oblikovao akademski slikar Ante Rašić, nastojeći izborom ilustrativne građe, poredane vremenskim slijedom, približiti čitatelju svu raznolikost i bogatstvo knjižničnoga fonda.

 

Građa je u Knjižnicu prispijevala na različite načine, većinom darom, kupnjom ili razmjenom. Istaknuti pojedinci, ustanove i udruge iz hrvatskoga kulturnoga i političkoga života darovali su Knjižnici mnoga vrijedna djela, svoje rukopisne i knjižne ostavštine, a Knjižnica je dio građe namaknula i vlastitim sredstvima surađujući s uglednim inozemnim i domaćim antikvarima. Posebno valja istaknuti da je Hrvatska vlada i u prošlosti i u današnje doba u posebnim prigodama izdvajala znatna novčana sredstva za otkup posebno vrijedne građe.

 

Mnogo vrijednih i izuzetno rijetkih knjiga i rukopisa, među kojima i devet inkunabula, te mnogo zemljopisnih karata, grafika i crteža, kao i muzikalija, nabavljeno je u proteklih deset godina, što je znatno obogatilo fond svih četiriju zbirka.

 

 Tako je zapravo dograđivana ona povijesna okomica skrbi o hrvatskoj knjizi, koja seže u daleku prošlost, a o kojoj svjedoči zapis Benkova dijaka Vida iz 1487., ugrađen 1988. u temelje današnje knjižnične zgrade, kada je iz turskih ruku otkupljena u Lici izgubljena knjiga milodarima dobrih ljudi i dobrih žena, koji su pomogli, kako dijak piše, tko starom pšenice, tko grošem, tko soldinom.

 

U prigodi ove velike obljetnice treba se sjetiti i imena onih koji su posebno skrbili da se veliko knjižnično blago sačuva i opiše. Tu je nezaobilazna uloga i ime klasičnoga filologa Šime Jurića, koji je došao u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu početkom 1946. te vodio Zbirku rukopisa i starih knjiga pune 33 godine, do umirovljenja 1979. Njegovim zauzimanjem Zbirka je obogaćena mnogim vrijednim kodeksima i knjigama te rukopisnim ostavštinama hrvatskih znanstvenih i kulturnih djelatnika i ustanova, a njezina rukopisna i knjižna građa rekatalogizirana.

 

Ova se izložba ne bi mogla postaviti niti njezin katalog urediti bez dobre suradnje dragih, tihih i samozatajnih djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Kolegice i kolege iz Odjela za zaštitu i pohranu knjižnične građe Suzana Njegač, Vlasta Petruša-Plevnik, Marinka Petti i Lucija Leščić, restaurirale su gotovo svu građu što je izložena, a kolege Silvio Lebinac i Đuro Singer, bili su im u svemu tome od velike pomoći. Valerija Krauthacker, Renato Majetić i Stanislava Rakić, izloške su preuvezali te prema potrebi izradili nove korice, oponašajući pri tom koliko su mogli stare uveze. Darko Čižmek, Sonja Hrelja i Sanja Vešligaj izradili su slikovne priloge. Božena Komazlić i Boris Krstić iz Zbirke rukopisa i starih knjiga, te Mirjana Tišljar, voditeljica Glavnoga spremišta, kao i ostale kolegice i kolege, uza sve svoje svakodnevne poslove pobrinuli su se da izložbena građa spomenutim kolegicama i kolegama bude fizički dostupna i na raspolaganju. Svima im od srca hvala, svi su oni pridonijeli ovoj izložbi, ali i omogućili da njezina građa bude sačuvana naraštajima koji dolaze.

 

Na kraju posebno zahvaljujem kolegicama iz Leksikografskoga zavoda ”Miroslav Krleža” Željki Čavki i Mariji Kalazić-Jemrić na njihovoj svesrdnoj pomoći i susretljivosti pri prikupljanju biografskih podataka ovdje predstavljenih hrvatskih znanstvenika, pisaca i kulturnih djelatnika te dr. Nataši Bašić, koja je mnogo pripomogla uredničkim savjetima.

 


Mr. sc. Ivan Kosić